Knjižnica Židovske općine Split

Koha home

O zbirci
Današnja knjižnična zbirka nastala je djelovanjem članova zajednice nakon Drugog svjetskog rata: donirale su se ili kupovale publikacije značajnih židovskih autora, potom publikacije koje govore o židovskim temama te one za koje se smatralo kako mogu biti poučne ili zabavne drugim članovima zajednice. Nikada nije bilo zaposlenog knjižničarskog osoblja, o zbirci su obično skrbili ili voditelji zajednice ili entuzijasti među članovima. Nisu sačuvane starije knjige inventara, ali oznake prijašnjih vlasnika i sjećanja članova zajednice omogućuju rekonstrukciju pristizanja građe. Možda najvrjedniji aspekt zbirke vezan je upravo uz sustav prikupljanja građe: članovi su prikupljali knjige koje su sami prepoznavali kao izraz svog manjinskog identiteta.
Između nešto više od sedamsto katalogiziranih naslova više od dvjesto obuhvaća književna djela židovskih autora. Zastupljeni su različiti jezici kojima su se služili ili se danas služe članovi zajednice: djela izvorno nastala na hrvatskom, srpskom, njemačkom, talijanskom, ladinu (pretežno u antologijama narodnih priča i pjesama) te prijevodi na te jezike.
U zbirci se čuvaju i priručnici za učenje hebrejskog, molitvenici, studije o judaizmu, sinagogama, religijskim predmetima, ali i biblijske priče za djecu, priručnici o religijski ispravnoj prehrani, savjetnici o obilježavanju blagdana.
Povijest – politička, kulturna, svakodnevna, povijest pretrpljenih diskriminacija – zauzima važno mjesto u zbirci. Zastupljene su publikacije o povijesti židovskog naroda u različitim europskim državama, osobito na području bivše SFRJ, Republike Hrvatske i Splita, spomenice židovskih udruženja i društava, studije o razvoju cionističke ideje i nastanku države Izrael. U zbirci se čuva gotovo stotinu svjedočanstava i studija koje govore o širem europskom, ali i bližem balkanskom iskustvu stradanja u holokaustu.
Četrdesetak naslova tematizira prilike u Izraelu, od općedruštvenih, geografskih, povijesnih do političkih. Vrlo mali broj naslova nije identitetski vezan za zajednicu, već je dospio u zbirku kao prijateljski poklon od nečlanova (poneka fotomonografija ili spomenica grada, zbirka pjesama i sl.).
Članovi zajednice/korisnici zbirke selektirali su elemente zajedničke povijesne memorije koje prepoznaju kao ključne i ugradili ih u zbirku: književnost kao umijeće pripovijedanja, religiju i običaje koji iz nje proizlaze i opstaju, iskustva dramatične diskriminacije, mogućnost nove/stare domovine Izrael.
Jedan manji dio zbirke, otprilike četrdesetak knjiga, ne možemo prepoznati kao iskaz identiteta današnje zajednice, već kao izravni trag intelektualnih sklonosti i potreba članova iz prijašnjih vremena. Radi se o knjigama iz područja književnosti, nežidovskih autora, mahom na njemačkom jeziku.
Daljnji razvoj zbirke pruža se u dvama smjerovima: s jedne strane zbirka ostaje vezana za potrebe zajednice i njene mijene pa se i dalje gradi u skladu s identitetskim markerima. S druge strane, memorija se čuva vidljivošću i otvaranjem prema većinskoj zajednici: fond postaje dostupniji zahvaljujući mrežnom katalogu, ostalim se građanima pruža sinkronijski i dijakronijski pogled u zajednicu, jača suradnja s drugim knjižnicama u gradu.
Ova zbirka vezana je uz dinamični identitet njenih korisnika. Time je postavljen i njen ključni zadatak: održavanje ravnoteže između prošlog i budućeg, između čuvanja i otvaranja.
Tekst prilagođen iz članka „Knjižnična zbirka Židovske općine u Splitu“ M. Mirčete Zakarije.
Log in to your account:

Powered by Koha